gomex
PORODIČNI MAGAZIN
Dragi naši,
4 Srbija:
Pirot
Neko je davno rekao da sva zla ovog
sveta proizlaze iz toga što ljudi nisu
dovoljno dobri, ni dovoljno loši.
Kada bi bili baš dobri, onda ne bi
bilo sukoba, a ako bi bili baš loši,
onda bi ostali samo najgori, a oni bi
se morali poštovati, jer su im snage
izjednačene i tako bi nestalo sukoba.
Naravno, ovo je malo „filozofiranje",
ali zaista veliki broj problema nastaje
iz potrebe da se život pojednostavi i
učini crno-belim, gde bi crni bili loši,
a beli dobri. Tako bi svi odmah, na
prvi pogled, znali sa kim imaju posla.
Na žalost (ili na sreću) život je sav u
sivim tonovima, pa nam je teško da
razlučimo šta je dobro, a šta loše.
Navešću vam jedan aktuelan primer.
Svi smo zabrinuti oko zagađivanja
životne sredine. Ono što nam se
činilo daleko, odjednom nam
se približilo. Zabrinuti smo zbog
kvaliteta vazduha koji udišemo, vode koju pijemo, hrane koju jedemo, a
strahovi nisu bezrazložni. Postoji veliki pritisak (na svetskom nivou) da
hrana bude jeftina, pre svega da bi se izbegli veliki socijalni nemiri, a to na
neki način dovodi do snižavanja kvaliteta namrnica. Da bi se spustila cena
proizvoda, prinosi moraju biti veliki. To se postiže upotrebom mehanizacije,
hemije, pa i genetskim inženjeringom. Negde sam pročitao da postoji oko
1500 sorti jabuka, ali da samo 15 vrsta čini preko 90% proizvodnje. Radi se o
nama dobro poznatim sortama koje jako lepo izgledaju, dugo se održavaju
u svežem stanju, ali su postale neotporne na bolesti, pa ih je potrebno
hemijski tretirati i preko 20 puta. To baš ne zvuči obećavajuće.
Dakle, nije sporno da se priroda mora čuvati i da se mora ulagati u
tehnologije koje smanjuju zagađenje. To nije moralni zahtev, nego
ekonomski. Znate onu poslovicu: Kad si mlad, trošiš zdravlje da bi zaradio
novac, a kad si star trošiš novac da bi povratio zdravlje“ (ako imaš sreće).
Tako je i sa ekologijom. Ako sada ne uložimo u zaštitu, sutra će nas mnogo
više koštati čišćenje životne sredine.
E, sad smo ušli u sivu zonu. Jasno je da moramo ulagati u zelene tehnologije,
ali kako, kada i koliko?
Tzv. zelene energije su skuplje od klasičnih izvora energije kao što je
energija iz hidro i termoelektrana, a i nije najjasnije da li su one baš toliko
„zelene" kada se uzme u obzir ceo lanac proizvodnje. Sada svaki građanin
preko računa za struju mora da plaća dodatni iznos kako bi se namirili
proizvođači te skuplje zelene energije. Ako pođemo malo dalje, lako ćemo
utvrditi da tehnologiju za proizvodnju zelene energije (npr. vetroparkovi)
moramo da uvozimo, a ako se nešto i proizvodi u našoj zemlji, najverovatniji
vlasnici tih fabrika su strani investitori. Ukoliko obratimo pažnju na vlasništvo
tih postrojenja, verovatno ćemo opet naići na strane investitore.
Jednostavnije rečeno, građani Srbije plaćaju skuplju struju da bi sačuvali
životnu sredinu, ali veliki deo tako uplaćenih sredstava ode u inostranstvo
preko stranih investicija. Onda mi opet prljamo sopstvenu zemlju, jer smo
siromašni. Zato ne treba da se čudimo što nam ljudi traže isključivanje sa
centralnog grejanja, pa se greju na loš ugalj ili pale svakojako smeće. Pali se
sve što može da gori, a rezultat je - zagađenje.
I tako se krećemo u krug. Hteli bismo neki veliki uspeh preko noći, zdravu
životnu sredinu i dobru a jeftinu hranu, ali to ne ide zajedno, a ni brzo.
Potrebna
Lično verujem da mi imamo i znanje i stručnost i sredstva da polako
popravljamo situaciju, ali potrebna je upornost, strpljivost i poverenje u
sopstvene snage. Nisu baš svi pametniji od nas, samo da malo mućnemo
sopstvenom glavom i sagledamo sopstvene interese.
Pirinčane galete,
6 predlog za zdrav
obrok
Goran Kovačević
8 Butkice ispod sača
Direktor kompanije Gomex
9 Kobasice u testu
10 Kako nastaje
ovčije mleko?
12 Kada i kako
nagraditi dete?
14
Postani sam svoj
koktel majstor
jasna i dugoročna politika zasnovana na znanju i stručnosti.
29 Seckajte hranu
na različite načine
GOMEX PORODIČNI MAGAZIN 3