me pitaju zar tehnologije kao što je mikroskop ne
oduzimaju prirodi njenu magiju. Upravo je suprotno.
Ono što tamo vidim jeste svet beskrajne lepote. Čak i
najmanja alga koja raste u kondenzacijskoj vodi ispod klima-uređaja koji curi.
Vi istražujete takozvane pozitivne tehnologije. O
čemu je reč?
Veoma često ljudski izumi u nekom pogledu funkcionišu vrlo dobro, ali istovremeno imaju mnoga štetna
prateća dejstva. Na primer, insekticid ubija sve krompirove zlatice, ali šteti i pčelama. Naš pristup je da vidimo šta možemo da naučimo od žive prirode da bismo to učinili bolje. Na primer, postoje biljke koje na
svojoj površini formiraju vosak – i to veoma specifične strukture. Za neke insekte veoma je neprijatno da
puze preko njega, dok drugima to uopšte ne smeta.
Takve površinske vrste voska zbog toga mogu da
budu prirodna odbrana od insekata bez upotrebe
otrova.
Kada je započela Vaša fascinacija prirodom?
Još kada sam bila dete, u Štajerskoj. Kada sam imala
pet godina, gledala sam u bašti kako se pupoljci pretvaraju u cvetove i kako se iz njih razvijaju kapsule s
malim zrnima unutra. Nisam to mogla da shvatim.
Sledeće godine sam videla nove biljke koje rastu iz
tih zrna. To me je zaista inspirisalo – i iz toga sam crpela svoje naučno samopouzdanje: otkrila sam nešto
što mi niko ranije nije objasnio.
Mnogi ljudi se sve više otuđuju od prirode, što psihologija naziva „sindromom prirodnog deficita“.
Koje su posledice?
Ako ne volimo životinje i biljke – zato što ih ne po-
Čuda
prirode
„Život poseduje nešto
magično što me uvek i
iznova fascinira.“
ACTIVE BEAUTY 03/2022
INTERVJU & TEKST: Katharina Schmiedjell
Da li deca jednostavno imaju bolji pogled?
Deca i dalje imaju veoma prirodnu vezu ljubavi. Vole
paukove, miševe i sve što živi. Veoma je važno održati
i ojačati ovu vezu. To je preduslov da se kasnije odrasli posvete očuvanju prirode.